Tjelesna aktivnost ima vitalnu ulogu u unaprijeđenju zdravlja i dobrobiti pojedinaca koji se suočavaju sa zdravstvenim problemima poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti.
To je fantastična činjenica, međutim trebamo li se tu zaustaviti? Je li šetnja nekoliko puta tjedno dovoljna za zdravlje?
Studije pokazuju da sama tjelesna aktivnost nije dovoljna kako bi se postigle značajne zdravstvene koristi. Stoga je preporuka voditi brigu ne samo o tjelesnoj aktivnosti već i o prehrani, kvaliteti sna i razini stresa. Kada je u pitanju zdravstveni fitnes najbolje je koristiti holistički pristup.
Kako znamo jesmo li fit? Testiranjem. Dijagnostika nam daje informacije o trenutnom zdravstvenom stanju, čimbenicima rizika, daje nam upute o tome kakvu vrstu treninga trebamo odabrati te nam pokazuje ima li naš trud učinka. Postoji izreka – “Ukoliko ne mjerite – pogađate!” koja savršeno opisuje što želimo reći. Ako želite biti precizni i pouzdani u fitnes industriji, testiranje je obvezno. Za pravovremeno otkrivanje i liječenje bolesti potrebno je obavljati godišnje liječničke preglede. Liječnički pregledi otkrivaju potencijalnu bolest i njezin stadij, te pokazuju jeste li zdravi ili ne.
Ukoliko se tijekom pregleda utvrdi bolest ili pokazatelj potencijalnog problematičnog stanja, treba obaviti dodatne specijalističke pretrage. Međutim, ukoliko se na pregledu utvrdi da ste zdravi, zapitajte se: Koliko ste zdravi? Na kojoj razini se nalazi Vaše tjelesno zdravlje? Razina tjelesnog zdravlja ovisi o tjelesnoj spremnosti da se suprotstavi opterećenju, a može se usmjeriti na zdravstveni fitnes ili na sportsku izvedbu.
U našoj se procjeni, kako bi dobili potpuni fitnes status pojedinca, fokusiramo na četiri fitnes komponente. Cilj ocjene je dobiti objektivne i vrijedne podatke. Kao što smo spomenuli u prethodnom videu, prvo se procjenjuje zdravstveni status nakon čega slijedi testiranje koje se sastoji od četiri komponente:
– Sastav tijela
– Funkcionalni fitnes
– Mišićni fitnes
– Kardio fitnes
Cilj Fitness Index projekta je definirati i promovirati zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost (HEPE) kao najvišu razinu usluge u fitness centrima i potaknuti liječnike opće prakse (GP) da propisuju vježbanje kao dio medicinske skrbi.
Nakon ovog projekta, liječnici opće prakse prepoznati će zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost (HEPE) kao vrijedan alat za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti (CND).
Kako bi fitness centri mogli ponuditi HEPE programe koji su pouzdani i sigurni, trebaju biti upoznati sa standardima kvalitete za fitness centre, standardima za svoje programe i instruktore.
U procjeni se kombiniraju subjektivne metode i objektivna mjerenja. Subjektivni testovi uključuju upitnike, a objektivni uređaje i drugu opremu.
Da biste testirali osobu, morate znati kako točno to napraviti. U ovoj fazi često se nameću pitanja – koji test koristiti? Imam li znanje, novac ili resurse za to?
Započinjemo s osnovama – postoje dvije vrste testiranja: laboratorijski i terenski
Oba imaju prednosti i nedostatke. Laboratorijska ispitivanja se izvode u stabilnim uvjetima, pouzdanija su, preciznija i osjetljivija. Zašto bi se tada koristio terenski test? Jer su isplativiji, praktičniji, specifičniji i jednostavniji za provedbu.
Naš je cilj koristiti testove koji su praktični, jednostavni za upotrebu i što bliže zlatnom standardu. Želimo brze i točne informacije!
To će, zajedno s normativnim vrijednostima testa, pružiti praktičan i koristan način na koji možemo pomoći našem klijentu.
Often a client comes to expensive testing and never do a re-test of it! This is a huge problem with expensive laboratory testing. We want to avoid this and make testing cost-effective and reliable.
Klijenti često dolaze na skupa testiranja i nikada ne naprave re-testiranje! To je problem skupih laboratorijskih ispitivanja kojeg želimo izbjeći i testiranje učiniti isplativim i pouzdanim.
Karakteristike dobrih testova su:
• Osjetljivost
• Pouzdanost
• Objektivnost
• Valjanost
Osjetljivost je sposobnost otkrivanja prave razlike.
Ako se, primjerice, predmet mjerenja u populaciji normalno distribuira, a rezultati imaju pozitivno asimetričnu distribuciju, onda se može zaključiti da mjerni instrument nije primjeren toj populaciji jer se dobiveni rezultati nalaze zoni ispodprosječnih vrijednosti, što ukazuje da je test pretežak. Nasuprot tome, ako je većina rezultata iznadprosječna,
onda je test prelagan za tu populaciju.
Test napravljen jednog dana trebao bi dati iste rezultate idućeg dana.
Objektivnost je sličnost između bodova koje su dodijelila dva ili više sudaca. Objektivnost se ponekad naziva pouzdanost.
Valjanost ukazuje da mjerni instrument (test) zapravo mjeri kapacitete na temelju kojih se mogu izvući zaključci.
U nastavku slijede neke korisne informacije o testovima:
• Način bodovanja – objektivni format je pouzdaniji od subjektivnog formata;
• Homogenost skupine – što je skupina sličnija, to je pouzdanija;
• Duljina testa – dulji testovi su pouzdaniji od kraćih testova (na primjer: broj pitanja ili elemenata);
• Administrativni postupci – važno je dati jasne upute, objasniti tehniku, motivirati ispitanike i osigurati dobro okruženje.
Dakle, jednom kad smo odlučili koji test koristiti – moramo znati kako se pripremiti i koje upute dati klijentu.
Prije postupka, instruktor mora:
– Provjeriti prostor i osigurati da je oprema spremna,
– Pripremiti rdne listove i uređaje,
– Identificirati glavne čimbenike rizika
– Dan ranije klijentu objasniti postupak
Klijent mora:
– Dobro se naspavati,
– Paziti na prehranu i unos tekućine
– Pripremiti udobnu odjeću (sada nije vrijeme da isprobate svoje nove tenisice),
– Poštedjeti se aktivnosti visokog intenziteta 48 sati prije, itd.
Na dan testiranja: Klijent mora:
– Pratiti upute koje mu je trener dao dan prije,
– Odraditi odgovarajuće zagrijavanjeInstruktor mora:
– Voditi računa o detaljima,
– Obratiti pozornost na potencijalne faktore rizika,
– Pokazati klijentu tehniku izvođenja.
Nakon testiranja:Klijent mora:
– Ohladiti se i opustiti. Instruktor mora:
– Osigurati klijenta;
– Praktično i lako razumljivo prezentirati rezultate.
Dakle, zaključimo:
FitnessIndex™ je standardizirani protokol testiranja kojega su razvili stručnjaci sa Fitnes Učilišta i Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, a procjenjuje stvarnu razinu fitnesa na temelju znanstvenih dokaza.
Korištenjem FitnessIndex ™ protokola dobivamo rezultate putem kojih je moguće izraziti stvarnu razinu fitnesa i odrediti prioritete vježbanja. Standardizirani protokol testiranja temelji se na procjeni osnovnih komponenti fitnesa koji izravno utječu na zdravlje i kvalitetu života. Nakon što se protokol provede, postižu se rezultati za svaku komponentu koji se uspoređuju s normativnim podacima i ocjenjuju ocjenom od 1 do 5. Aritmetička sredina svih komponenti predstavlja stvarnu razinu fitnesa – FitnessIndex ™.
Upamti poruku:
Kad je u pitanju testiranje – obavezno odaberite test s kojim ste dobro upoznati.
Tražite točnost. Znajte da su loši podaci gori od toga da ih nemate. Nemojte tratiti tuđe vrijeme.